Potencijal E-health aplikacije, osobno upravljanje i kontrola prehrane

Andrea Žnidar, dipl.oec., Prizma CPI, Zagreb

Sunčica Žnidar, dipl.nov., Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Zagreb

Sažetak: Digitalizacija i tehnološki napredak te povećana mobilnost domaćeg i stranog stanovništva praćena novim trendovima u turizmu i prehrani, dovodi do povećanja interesa za kontroliranjem prehrane kako u ciljnoj destinaciji tako i tijekom putovanja.

Rezultati istraživanja pokazali su da postoji segment potencijalnih korisnika E-health aplikacije, koji imaju posebne prehrambene potrebe bez obzira radi li se o zdravstvenim ili sportskim potrebama ili o nekom posebnom prehrambenom režimu iz drugih razloga.

Korisnici žele biti u mogućnosti kontrolirati vlastitu prehranu tijekom putovanja i prilikom odsjedanja u pojedinoj destinaciji, a ujedno biti sigurni u porijeklo i kvalitetu namirnica bez straha za njihovo zdravlje. Osim navedenog žele biti u mogućnosti pronaći smještajne objekte koji imaju u ponudi menije prilagođene njihovim potrebama. Također je potrebno posvetiti više pažnje personaliziranoj prehrani za ovaj segment korisnika što bi ujedno i povećalu njihovu mobilnost, motivaciju i spremnost na putovanje.

Ključne riječi: Personalizirana prehrana, zdravlje, planiranje prehrane na putovanju, e-health, mobilnost.

Uvod: Svakodnevno smo svjedoci ubrzanog razvoja društva na globalnoj i lokalnoj razini kroz razvoj tehnologije, digitalizacije i informatizacije. Digitalizacija se prožima kroz mnogobrojne životne faze i svjesnost o njenim benefitima obuhvaća gotovo sve generacije od takoreći samog rođenja do zlatne dobi. Digitalizacija praćena brzim razvojem ICT sektora i novih tehnologija više ne poznaje granice pa se tako brišu granice prema dobi, prema spolu, granice prema obrazovanju odnosno granice koje možemo percipirati kao urbane ili ruralne. Tehnofobija lagano gubi svoj pojavni smisao, a želja za osobnim razvojem te povezanošću, umreženosti i želja za bržom konzumacijom dostupnih informacija rapidno raste. Možemo li uopće zamisliti što je trenutno u glavi našeg potencijalnog korisnika?

Akceptirajući brzinu kojom se događaju promjene te imajući na umu i budući razvoj tehnologije u sljedećih 5 godina, potrebno je premostiti jaz koji je nastao između stvarnih i novo nastalih potreba korisnika te trenutnog zadovoljavanja istih.

Uz ubrzani razvoj tehnologije i digitalizacije društva primjetan je i globalni trend povećane mobilnosti svih skupina domaćih i stranih turista. Također je zamjetan trend povećanja korištenja online aplikacija za očuvanje zdravlja i vitalnosti odnosno praćenje zdravstvenih komponenti kao što su aktivnost ili fizička spremnost, kvaliteta spavanja i prehrana. Osim standardnih značajki zdravstvenih aplikacija kao npr. kontroliranje unosa hrane, popisivanje konzumiranih obroka i brojanja kalorija sve više na važnosti dobivaju posebne i korisniku prilagođene funkcije aplikacije.

Potencijalni korisnici koji žele putovati i ostati mobilni, imaju i veća očekivanja od zdravstvenih aplikacija kao što su personalizacija i izrada osobnog profila, dodavanje zdravstvenih podataka te pretraživanje hotela ili smještajnih objekata ovisno o preferiranoj prehrani. Razvoj inovativnog (E-health) sustava za podršku u prehrani osoba s prehrambenim potrebama tijekom njihovih putovanja postaje neophodan.

Kako bismo razmotrili i uzeli u obzir sve komponente koje bi mogle biti važne za potencijale korisnike ovog inovativnog E-health sustava proveli smo istraživanje koristeći sekundarne izvore podataka i primarno istraživanje na uzorku potencijalnih korisnika.

Metodologija eksploratornog istraživanja: Definiranje trenutnog stanja te analizu trendova na tržištu prehrane, mobilnih aplikacija i tržištu turizma na lokalnoj i međunarodnoj razini provedeno je prikupljanjem sekundarnih podataka, odnosno desk istraživanjem putem dostupnih informacija te publikacija i gotovih izvještaja na internetu. Prikupljenim podacima pokušali smo doći do saznanja o potrebama i preferencija potencijalnih korisnika te dobiti pregled trenutnog stanja kako bi se mogli predvidjeti budući trendovi koji mogu utjecati na ponašanje i stavove.

Trendovi na tržištu prehrane. Današnji korisnik uz pomoć tehnologije postavlja nove standarde na koje pružatelji proizvoda i usluga jednostavno moraju odgovoriti kako bi bili konkurentni. Budući da se svijet prehrane mijenja nevjerojatnom brzinom i industrija prehrane mora se razvijati u istom smjeru i istom brzinom kako bi pratila potrebe korisnika.

Prirodno, organsko, s farme, svježe – pojmovi su koji sve više obilježavaju industriju prehrane. Vertikalne farme zaista su pozitivan pokazatelj pomaka na bolje, u pogledu očuvanja zdravlja i okoliša. Funkcionalna prehrana pokazuje potencijal na tržištima širom svijeta. S obzirom na visoku cijenu razvoja, uska suradnja znanstveno istraživačkih instituta i tvrtki svakako će omogućiti bržu komercijalizaciju funkcionalne hrane.

Ekološka hrana ima svoj potencijal u Hrvatskoj, svijest korisnika raste iz godine u godinu no svakako treba raditi na poticanju institucionalne potražnje, preferencije kratkih lanaca opskrbe i posebnih zahtjeva kvalitete.

Novi trendovi u prehrani obuhvaćaju NeuroNutrition i BioHacking. Oko 10% svjetske populacije nalazi se na nekoj vrsti „posebne prehrane”, pri čemu trebaju izbjegavati određenu hranu zbog specifičnih bolesti ili alergije. NeuroNutrition je trend koji promatra kako hrana utječe na naše mozgove, a BioHacking su pravila za stvaranje individualnih proizvoda i hrane što podrazumijeva proces od uzgoja hrane do kuhanja. Još jedna novost je hrana koja odgovara našem DNA odnosno to je hrana koja će se koristiti sve više u budućnosti. Danas različite tvrtke rade upravo na patentiranju takve prehrane.

Personalizirana prehrana je također sve popularnija u posljednjih par godina, radi se uz savjetovanje sa nutricionistom, a obuhvaća izradu jelovnika prema potrebama korisnika s namirnicama koje u potpunosti odgovaraju baš tom korisniku, uzimajući u obzir i njegovo zdravstveno stanje, a ne samo preferencije.

Trendovi na tržištu mobilnih aplikacija. Tržište aplikacija razvija se nevjerojatnom brzinom. Pri izradi aplikacije svakako treba voditi računa o: strategiji, dizajnu aplikacije, razvoju i ciljevima, marketingu i u konačnici upravljanju aplikacijom prilikom pokretanja.

Činilo se da su mobilne aplikacije dosegle svoj puni potencijal u 2017. godini, međutim još uvijek ima prostora za rast.

Jednostavnost, mobilni novčanik, virtualna stvarnost na zahtjev, samo su neki od trendova koji oblikuju tržište aplikacija u budućnosti.

Zdravstvene aplikacije svakako pokazuju potencijal razvoja. Danas ima dovoljno mjesta za nove aplikacije koje će korisnicima ponuditi bolje personalizirane usluge i rezultate.

Trendovi na tržištu turizma. Turizam pokazuje potencijal na svjetskoj, a posebno na lokalnoj razini. Ljudi nikada prije nisu bili toliko mobilni kao danas.

Današnji zahtjevan korisnik u turizmu traži sve više za istu ili nižu cijenu, stoga treba voditi računa da se pružatelji usluga i ponude svakim danom unapređuju i uvijek budu korak ispred kupca. Dodana vrijednost svakako pronalazi put do kupca i sve se više javlja potreba za premium uslugama.

Online kupovina i personalizirana putovanja pojmovi su koji postaju ‘must have’ na tržištu turizma i još uvijek imaju prostora za rast.

Digitalni marketing, multikanalni marketing i big data, trendovi su koji će svakako oblikovati razvoj turizma u budućnosti. Zdravstveni turizam bilježi rast i očekuje se da će postati najveći pokretač turizma u budućnosti.

Metodologija primarnih deskriptivnih istraživanja: S ciljem definiranja trenutnog stanja na tržištima personalizirane prehrane, putovanja i mobilnih aplikacija na lokalnoj i međunarodnoj razini provedeno je kvalitativno istraživanje metodom polu-strukturiranih (dubinskih) intervjua, na HoReCa segmentu odnosno sa ciljanim skupinama korisnika na tržištu poslovne (B2B) potrošnje. Ukupno je provedeno 11 dubinskih intervjua sa sudionicima koji su zaduženi za pripremu hrane i/ili nabavku namirnica u HoReCa segmentu i to u 5 hotela smještenih u tri regije – Dalmacija, Istra i Kvarner, te 6 restorana smještenih u tri regije – Dalmacija, Istra i Zagreb.

Ključni nalazi kvalitativnog istraživanja. U slijedećih par godina očekuje se pad kvalitete namirnica, porast uvoza i utjecaj povećane cijene kvalitetnih namirnica na cijene obroka što bi potencijalno moglo rezultirati negativnom percepcijom odnosa cijene i kvalitete. Trenutno se konzumacija bazira na gostima kojima je prihvatljiva cijena presudna za odabir restorana zajedno sa ostalim elementima kao što su lokacija, kvalitetna ponuda hrane te fleksibilan pristup gostima i korištenje modernih načina komunikacije.

Gosti koji su ‘u pokretu’ (moderni gosti) žele imati mogućnost naći sve potrebne informacije, te rezervirati ili naručiti putem kanala koji su isto toliko dinamični recimo putem web stranice i dostupnog jelovnika, e-mailom, putem aplikacije ili drugim komunikacijskim platformama npr. Viber.

Primjetan je trend dolaska novih gostiju koji su više zdravstveno osviješteni i imaju želju za drugačijom prehranom (vegetarijanska, veganska prehrana, prehrana prilagođena zdravstvenim potrebama i slično). Restorani očekuju sve veći udio gostiju koji će tražiti ovaj tip obroka – jednostavni, lagani, zdravi obroci, te su spremni na prilagođavanje i uvođenje istih iako će ta opcija vjerojatno rezultirati većim troškovima u nabavi i pripremi ali i većom cijenom obroka za gosta.

Grafikon 1: Stavovi sudionika prema trendovima u prehrani

Izvor: Kvalitativno istraživanje, Razvoj e-health sustava za sigurnu i personaliziranu prehranu osoba s posebnim prehrambenim potrebama tijekom putovanja, 2018., N=11

 

Sudionici smatraju da im je za uvođenje ili širenje trenutne ponude posebne prehrane koja je uvjetovana zdravstvenim razlozima potrebna pomoć stručnjaka za razvoj ali također navode da će u budućnosti imati takav tip prehrane u meniju. Personalizirana prehrana jer percipirana kao tip prehrane koji zahtijeva vrijeme i posvećenost te je nužno pojedinačno savjetovanje nutricionista. Zbog trenutne niske zainteresiranosti gostiju za ovaj tip prehrane smatraju da ga neće imati u budućoj ponudi iako su otvoreni za razmatranje, ako se promijene zahtjevi tržišta.

Što se tiče inovativnog sustava za podršku u prehrani osobama s posebnim prehrambenim potrebama tijekom putovanja analiza tržišta ukazala je kako postoji prostor za razvoj novog sustava odnosno aplikacije za prehranu. Tržište je otvoreno prema ponudi ovakvog sustava, osobito ako je riječ o novom i boljem sustavu u terminima širine i dubine ponude, operacionalizacije i izvedbe sustava (uključujući i dizajn), te koristi za krajnje korisnike.

Mobilna aplikacija kao komunikacijsko sučelje odličan je odabir jer omogućava jednostavnu i brzu pretragu većeg broja informacija, olakšava komunikaciju, te ju je lako prilagoditi za različita govorna područja.

Nadalje, ideja razvoja inovativnog sustava je ocijenjena kao pozitivna od strane sudionika (HoReCa segment), koji su ujedno i ključni dionici procesa razvoja, implementacije i korištenja sustava. Većina sudionika navodi da bi koristila takav sustav jer ga vide kao alat za pružanje kvalitetnije i raznolikije usluge, komunikacije sa stručnjacima, a i kao marketinški alat za privlačenje novih gostiju.

Sudionici smatraju da je u sam razvoj sustava ili aplikacije nužno uključiti sve dionike koji mogu imati utjecaj na uspješnost sustava od voditelja restorana / šefova kuhinje, stručnjaka iz područja prehrane, programera, osoba s posebnim prehrambenim navikama, pa sve do turističkih zajednica i agencija. Prilikom razvoja ovakvog sustava, potrebno je usmjeriti se i na marketinšku komunikaciju jer se pokazalo kako je svjesnost o ovom tipu aplikacija niska kod uključenih sudionika.

Osim gore spomenutog kvalitativnog istraživanja sa ciljem boljeg razumijevanja potreba i preferencija ciljanih skupina korisnika na tržištu krajnje (B2C) potrošnje i utvrđivanja potencijala za razvoj mobilne aplikacije, provedeno je kvantitativno istraživanje. Istraživanje je provedeno CATI metodom (Computer-Assisted-Telephone-Interviewing) na uzorku od N=344 ispitanika iz cijele RH, odnosno N=309 ispitanika koji imaju potrebu ili interes za promatrane tipove prehrane te koji barem ponekad putuju izvan mjesta u kojem trajno borave (na više od 24h). Korišteni instrument istraživanja bio je anketni upitnik prosječnog trajanja do 15 minuta.

Ključni nalazi kvantitativnog istraživanja. U ukupnoj RH populaciji Identificiran je iznimno visok udio ciljne populacije – osoba koje imaju potrebu ili interes prema promatranim tipovima prehrane i imaju naviku putovati (90%), a što ujedno ukazuje na visoki udio potencijalnih korisnika inovativnog sustava za podršku u prehrani osobama s posebnim prehrambenim potrebama tijekom njihovih putovanja koji je u fokusu ovog istraživanja.

Grafikon 2: Učestalost osobnog korištenja prema tipovima prehrane

 

Izvor: Kvantitativno istraživanje, Razvoj e-health sustava za sigurnu i personaliziranu prehranu osoba s posebnim prehrambenim potrebama tijekom putovanja, 2018., N=344

Prehrane za kojima postoji visoka potreba su mediteranska i funkcionalna prehrana, dok je potreba za prehranom uvjetovanom zdravstvenim razlozima u porastu i postoji potreba za širenjem tog tipa ponude.

U prezentaciji ponude bitno je osvrnuti se na prehrambene potrebe i navike koje su relevantne ciljanoj populaciji – porijeklo hrane, autohtonost, ali i omogućiti sve informacije o ponudi na destinaciji jer je ciljana populacija sklona birati hranu koja je u ponudi, ali isto tako birati destinaciju prema vlastitom znanju o ponudi koja ih čeka na destinaciji.

Dodatna informacija koja potvrđuje važnost poznavanja ponude na destinaciji, je oko 50% ciljane populacije koji tijekom putovanja zadržava režim prehrane koji primjenjuju kod kuće.

Tablica 1: Demografska obilježja prema potencijalu za korištenje mobilne aplikacije

Izvor: Kvantitativno istraživanje, Razvoj e-health sustava za sigurnu i personaliziranu prehranu osoba s posebnim prehrambenim potrebama tijekom putovanja, 2018., N=309 (ciljana populacija, iskazan interes i putuju)

Mobilna aplikacija za brigu o zdravlju koristila bi se primarno za potrebe planiranja putovanja, ali i interes prema korištenju kod kuće nije zanemariv. Ukupno 77% ciljane populacije, odnosno 69% RH populacije pokazuje određeni stupanj interesa za korištenje mobilne aplikacije, neovisno o lokaciji.

Eventualne barijere u potencijalnom korištenju mobilne aplikacije su manjak sklonosti prema promjeni trenutnih navika odnosno nepovjerenje da bi netko drugi mogao imati drugačije, opširnije znanje o tome što je dobro za njihovu osobnu prehranu. Oba elementa su stvar percepcije ispitanika i može ih se promijeniti ciljanim komuniciranjem prednosti i benefita aplikacije te dodatnom edukacijom.

Grafikon 3: Najvažniji aspekti mobilne aplikacije za brigu o zdravlju, pregled po regijama

Izvor: Kvantitativno istraživanje, Razvoj e-health sustava za sigurnu i personaliziranu prehranu osoba s posebnim prehrambenim potrebama tijekom putovanja, 2018., N=309 (ciljana populacija, iskazan interes i putuju)

Mobilna aplikacija trebala bi biti jednostavna za korištenje, funkcionalna, sadržavati preporuku objekata koji nude zdravu prehranu, omogućiti komunikaciju sa djelatnicima objekta te pomoći u planiranju prehrane na putovanju.

Zaključak: U skladu s uočenim promjenama koje su u posljednje vrijeme obilježile promatrano tržište, te sve veću brzinu kojom se promjene događaju, možemo zaključiti kako nas u bliskoj budućnosti čekaju daljnje i veće promjene. Tradicionalna prehrana neće u postupnosti nestati, ali nužno će ju biti potrebno prilagoditi novim očekivanjima – laganije i zdravije verzije, prilagođene specifičnim potrebama, a koja će nužno i u fazi pripreme i prezentacije morati doživjeti ‘upgrade’ (nove metode pripreme, inovativni načini prezentacije i sl.).

Sve veći udio u prehrani zauzimat će novi tipovi prehrane – osim mediteranskog tipa koji je trenutno najpopularniji, potražnja će rasti i za funkcionalnom, prehranom uvjetovanom zdravstvenim potrebama, pa čak i personaliziranom prehranom u budućnosti.

Obzirom na identificiranu visoku potrebu za određenim specifičnim tipovima prehrane putem kvantitativnog istraživanja, te visoki stupanj mobilnosti potencijalnih konzumenata postoji potencijal za razvoj mobilne aplikacije. Sama mobilna aplikacija nužno mora zadovoljavati kriterije jednostavnosti, funkcionalnosti, te adresirati manje skupine unutar ciljane populacije (prema tipovima prehrane i prema dobi – djeca, mladi, stariji i sl.).

Ponude uključene u mobilnu aplikaciju moraju nužno uključivati objekte s mediteranskom i funkcionalnom prehranom; dok je kvalitetan add-on i prehrana uvjetovana zdravstvenim razlozima. Nužno je uključivanje ponuda u različitim cjenovnim rangovima – većina ponuda trebala bi biti iz srednjeg (ili srednjeg prema visokom) cjenovnog ranga, uz manji udio premium ponuda. Nužno je i uključivanje opcija komunikacije s objektima i zaposlenicima objekata što ujedno i odgovara na potrebe ubrzanog, modernog načina života u kojem se sve saznaje i organizira ‘u pokretu’.

Postoji interes i prema ponudi dodatnih sadržaja putem aplikacije – primarno sadržaji za djecu, te različite ponude iz segmenta zdravstvenog turizma i sadržaja koji su zanimljivi za korištenje kod kuće (recepti, nutritivne informacije i sl.). Ovaj tip ponuda nije nužno uključiti u početnu verziju aplikacije, ali svakako je nešto o čemu je potrebno razmisliti i potencijalno uključiti u naredne faze razvoja.

U konačnici, nužno je osmišljavanje atraktivne marketinške komunikacije koja će osvijestiti postojanje mobilne aplikacije i upoznati potencijalne korisnike s mogućnostima i prednostima korištenja.